Potpredsednica Vlade Republike Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović poručila je danas da dečiji brakovi ostavljaju katastrofalne posledice na mentalno i fizičko zdravlje devojčica, ali i na društvo u celini.
Mihajlović je, povodom Međunarodnog dana žena, istakla da ne možemo a da se ne osvrnemo na pojavu koja predstavlja ozbiljnu povredu ženskih i dečijih prava, a to su rani i dečiji brakovi, naročito prisutni u romskoj zajednici.
Na nama kao društvu je da stereotipe rušimo, a prakse koja su štetne menjamo, naglasila je ona i podsetila na to da je na inicijativu UNICEF-a i Koordinacionog tela, formirana Nacionalna koalicija za okončanje dečijih brakova, kako bi se kroz zajednička i koordinirana zalaganja unapredila prava dece, naročito one iz najugroženijih kategorija.
Prema njenim rečima 56 odsto devojčica romske nacionalnosti se uda pre 18. godine, a svaka šesta pre navršene 15. godine, što ostavlja ozbiljne posledice po njihov život, jer prekidaju svoje školovanje, rano rađaju, što njih i njihove bebe izlaže brojnim zdravstvenim rizicima i stopi smrtnosti koja je duplo veća nego u opštoj populaciji, a neretko su izložene i nasilju u porodici i siromaštvu.
Kroz Nacionalnu koaliciju koju čine predstavnici resornih institucija, ali i udruženja koja se bave položajem Roma i Romkinja u društvu, radimo na tome da ovu pojavu koja utiče na zdravlje, obrazovanje i pravo na život bez nasilja iskorenimo, rekla je Mihajlović.
Ona je ukazala na to da je čak i pre izbijanja KOVID-19 epidemije, 100 miliona devojčica bilo u riziku od stupanja u dečiji brak u ovoj deceniji, uprkos značajnom smanjenju stope dečijih brakova u nekoliko zemalja.
Direktorka UNICEF-a u Srbiji Dejana Kostadinova je rekla da prekid školovanja, izolacija od prijatelja i nedostatak mreža podrške, kao i povećanje siromaštva, ugrožavaju postignut napredak da se iskoreni ova štetna praksa.
Zbog toga moramo nastaviti sa zajedničkim naporima, na globalnom nivou ali i u Srbiji, da okončamo dečije brakove. Jedini način da se to uradi je sprovođenje efikasnih zakona i politika, obezbeđivanje pristupa zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite i mere podrške ugroženim porodicama, naglasila je Kostadinova.
Prema njenim rečima, samo zajedničkim naporima možemo značajno umanjiti rizike za devojčice i osigurati da one ostvare svoje pune potencijale i svoje pravo na bezbedno i bezbrižno detinjstvo, kao i pravo na obrazovanje, zdravlje, i pravo na budućnost.