U redakciju Valjevska posla stigao je demanti kompanije Rio Tinto povodom teksta “NE rudnik! NE referendum! DA moratorijum!”, koji je naš medij objavio 9. juna. Reč je o izveštaju novinarke Marije Petrović-Marković sa konferencije za medije, koju su u Valjevu održali predstavnici novoformiranog fronta nekoliko opozicionih partija, pokreta i udruženja, koji se bore protiv otvaranja rudnika litijuma kompanije Rio Tinto u dolini Jadra kod Loznice. U demantiju, koji je potpisala Andrea Radonjić, glavni savetnik za odnose sa medijima i komunikaciju kompanije Rio Tinto, između ostalog se navodi da je “nekoliko grubih, materijalnih neistina navedeno u tekstu, odnosno u izjavama Ivane Parlić iz Narodne stranke i Igora Radoševića, predsednika Odbora za životnu sredinu Stranke slobode i pravde”. Pored demantija, kompanija Rio Tinto je u dopisu našoj redakciji poslala i svoju Informacionu brošuru koja je, kako je rečeno, u februaru ove godine dostavljena na stotine adresa medija, nevladinih organizacija, lokalne zajednice i zainteresovane stručne javnosti. Navedeno je da se u toj brošuri nalaze tačni podaci o projektu “Jadar”, od kojih su pojedine istaknute u samom demantiju upućenom našoj redakciji. Demanti kompanije Rio Tinto prenosimo u celosti.
“Obraćamo vam se povodom teksta koji je izašao na vašem sajtu www.valjevskaposla.info pod naslovom “NE rudnik! NE referendum! DA moratorijum!”
Ne želeći da na bilo koji način utičemo na redakcijski stav, uređivačku politiku i slobodu štampe, obaveštavamo vas da je nekoliko grubih, materijalnih neistina navedeno u tekstu, odnosno u izjavama Ivane Parlić iz Narodne stranke i Igora Radoševića, predsednika Odbora za životnu sredinu Stranke slobode i pravde.
Naime, u izjavi Ivane Parlić se navodi: “Stvaranjem rudnika Rio Tinta Mačva postati nesaglediva džinovska deponija naotrovnijih tokisna. Rio Tinto planira da otvori rudnik litijuma na površini najmanje 1.250 ha na najplodnijoj zemlji Mačve. Tehnologija izdvajanja rude koja bi se kopala i do 700 m dubine je pogubna za život u Zapadnoj Srbiji i inače nigde nije primenjena. Za izdvajanje rude bi se koristilo 1.000 tona koncentrovane sumporne kiseline dnevno, zatim stotine tona koncetrovane hlorovodonične kiseline, natrijum hidroksida i drugih otrova. Koristila bi se ogromna količina vode iz Drine, trajno bi se zagadili Jadar, Drina, Sava, Dunav i čitava Mačva. U tom procesu razdvajaće se ekstremno toksični gasovi i odlaziće u atmosferu, za šta ne postoji ekološko rešenje. Tako nastaje 2 miliona 680 hiljada tona godišnje kancerogene jalovine ili 7.646 tona na dan. Prečnik štetnog uticaja bio bi 200 km oko Loznice”.
Dok se u izjavi Igora Radoševića, navodi: “Biološki fakultet je dao negativnu studiju uticaja na životnu sredinu koja se ignoriše. Angažuju se drugi fakulteti, koji su pod ugovorima o poverljivosti dostavili svoje ekspertize uticaja na životnu sredinu. Neke su negativne, međutim zbog ugovora o poverljivosti ne mogu da se objave. Zato mi tražimo da sudovi ponište sve ugovore o poverljivosti. Takođe, tražimo javan spisak svih stručnjaka koji su učestvovali u izradi studija uticaja na životnu sredinu. Svi ti stručnjaci moraju da budu itekako svesni da će, u slučaju da su obmanuli narod, protiv njih biti podnete krivične prijave, da će moći da dobiju do 20 godina zatvora zbog ugrožavanja zdravlja građana Srbije”.
Toksini/otrovi – ruda i otpad
– Ruda jadarita ne sadrži otrove. U proteklih 15 godina jadarit je prošao kroz ruke hiljada ljudi i nikome od njih nije bila potrebna zaštitna oprema niti su imali posledice od kontakta sa rudom.
– Otpad koji će stvarati prilikom eksploatacije i prerade rude jadarit neće sadržati otrovne materije niti će biti kancerogen.
– Projekat Jadar, t.j. rudnik i postrojenje za obradu, generisaće 2 vrste otpada. Jedna vrsta otpada je stenski materijal, dakle stena iz koje neće biti vađen jadarit, već ide deponiju. A drugi je onaj koji će nastajati u procesu prerade i to će biti tzv. industrijski otpad. Određeni deo, približno oko 20% generisanog otpada, biće korišten za zapunjavanje u podzemnim objektima.
– Industrijski otpad je mešavina minerala iz rudnog tela i minerala koji su nastali tokom procesa prerade. Otpad će biti filtriran i delimično sušen tako da se može slagati kako bi formirao stabilnu strukturu sličnu samom stenskom materijalu.
– Otpad se neće razlagati na vazduhu, niti će podsticati razvoj bakterija. Jadar otpad će imati miris zemlje, a sadržaj teških metala biće približno isti sadržaju koji je prisutan u samom zemljištu.
– Rešenja za upravljanje otpadom su projektovana, a preventivne mere planirane na način da ispunjavaju sve uslove definisane regulativom Republike Srbije i Evropske unije.
Površina i plodnost zemljišta
– Rudarsko-tehnološki kompleks Jadar zauzimaće površinu od 250 hektara.
– Nije u pitanju “najplodnija zemlja”. Potez na kome će se nalaziti rudnički i industrijski objekti pripada uglavnom 3 i 4 klasi zemljišta.
Tehnologija prerade rude
– Tehnologija prerade jadarita je potpuno nova u prerađivačkoj industriji, inovativna i bezbedna.
– Posebno je razvijena od strane kompanije Rio Tinto I obavljaće se u modernom postrojenju, sa inovativnom i održivom tehnologijom koja podrazumeva preradu koncentrata jadarita na temperaturi ispod 100 °C što je ekološki znatno prihvatljivija karakteristika procesne tehnologije.
– Sam proces je razvijan i testiran u periodu od 4 godine u pilot postrojenju u Australiji, i proveren je od strane 5 nezavisnih revizionih komisija predvođenih eminentnim međunarodnim stručnjacima iz različitih oblasti.
Upotreba kiselina
– U srpskim zakonima i pravilnicima postoje zakonom definisane procedure za transport, skladištenje i korišćenje hemijskih jedinjenja, kojima se obezbeđuje njihovo pravilno transportovanje, skladištenje, korišćenje i odlaganje.
– Sumporna kiselina je jedna od najviše zastupljenih industrijskih sirovina na svetu, i baza modernog hemijskog sektora. Ima široku primenu: najviše se troši u industriji đubriva, za proizvodnju sintetičkih
deterdženata, boja i pigmenata, eksploziva, akumulatora i lekova, preradu metala. Samo u Nemačkoj godišnje se potroši preko 6 miliona tona sumporne kiseline, a isto toliko u jugoistočnoj Evropi. Od toga, u Srbiji preko 400.000 tona. Bugarska je najveći regionalni proizvođač i godišnje isporuči oko 1,2 miliona tona sumporne kiseline. Ovo navodima kao pokazatelj da je u pitanju važna i poznata hemikalija
čije upravljanje je osvojeno, bezbedno i na hiljadama primera potvrđeno. U Hamburgu na primer, praktično u centru grada na reci Elbi, nalazi se ogromna topionica bakra koja proizvodi blizu milion tona sumporne kiseline godišnje. U lučkim tankovima uvek je smešteno do 100.000 tona kiseline, dok će se u projektu “Jadar” raditi o deset puta manjim količinama.
– Hlorovodonična kiselina je jedna od najvažnijih industrijskih kiselina. Koristi se u industriji metala, ali i u domaćinstvima u vidu razblaženog rastvora za čišćenje.
– Kada govorimo o eventualnim incidentima, EU i domaća zakonska regulativa u oblasti industrijske bezbednosti i prevencije hemijskih akcidenata, definiše SEVESO postrojenja koja predstavljaju svako aktivno postrojenje, fabrika i pogon u kome je prisutna ili može biti prisutna opasna materija u jednakim ili većim količinama od zakonom definisanih graničnih količina. Po osnovu količine i načina korišćenja sumporne kiseline, postrojenje Jadar nije prepoznato kao SEVESO postrojenje, tj. nije identifikovan stepen rizika potreban za praćenje od strane nadležnih organa u skladu sa EU Council Directive 96/82/EC.
Prečišćavanje voda
– Prečišćavanje svake industrijske otpadne vode je tehnički rešivo. Rio Tinto ima definisan i objavljen način prečišćavanja vode za projekat Jadar. Projektom je predviđeno da kvalitet prečišćene vode odgovora propisanom kvalitetu vode reke Jadar (II klasa, kao i reka Drina), čime se osigurava da ispuštanje otadnih voda ni na koji način ne može ugroziti propisani kvalitet reke, u skladu sa EU i domaćom regulativom koja se odnosi na očuvanje kvaliteta vodotoka. Investiciona vrednost postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je blizu 40 miliona USD.
Drina kao izvor vode
– Sva voda koja će biti korištena u projektu “Jadar” poticaće iz tri izvora. Prvi izvor su kiše koje će padati na području projekta, drugi podzemne vode koje će se skupljati u rudniku i koje dolaze sa dubina od 400 do 700 m ispod zemlje.
– Treći izvor je aluvion reke Drine, dakle ne korito, već okolni nanosi i to samo oni koji su već devastirani i u onoj meri u kojoj je potrebno da se nadoknadi razlika vode skupljene iz prethodna dva izvora.
– Iz aluviona reke Drine neće se zahvatati ogromna količina vode – prosečna potreba za vodom procenjuje se na ekvivalent od 6 do 18 litara/sekundi, dok je minimalni protok Drine 50.000 litara/sekundi, a prosečni čak 300.000 litara/sekundi.
Zagađenje reka
– Reke neće biti zagađene. Suvišno je govoriti o takvoj vrsti zagađena u 21. veku, u Evropi. Ovako velika postrojenja nalaze se širom Evrope i to nije nešto što je neobično. Suživot industrije, ljudi, turizma, ekonomije se odvija neometano, a ekologija i tehnološki napredak idu ruku pod ruku.
– Ono što je važno jeste da se i ekspolatacija i prerada rude rade na odgovoran način, poštujući sve zakone i propise Republike Srbije, EU ali i odredbe relevantnih međunarodnih standarda, što će u slučaju projekta Jadar biti i učinjeno.
Gasovi i atmosfera
– Gasovi neće biti ispuštani u atmosferu – Kada se radi o emisiji gasova, biće instalirani brojni sistemi, poput “skrabera” (scrubber) – tehnologije predviđene za uklanjanje gasova i isparljivih materija iz vazdušnog toka u svim fazama proizvodnog procesa, uključujući i ventilaciju jamskih prostorija (rudnika). U svetu postoji na hiljade podzemnih rudnika i rudnik Jadar se ni u čemu neće razlikovati. Svi moderni rudnici primenjuju slične metode za obezbeđenje kvaliteta vazduha.
– Skraber tehnologija je tehnološki zrela, potvrđena i široko primenjena više od 50 godina, sa stotinama hiljada instalacija za pročišćavanje otpadnih gasova koje rade širom sveta. U procesnom postrojenju Jadar skraberi su dizajnirani tako da je njihova efikasnost ukljanjanja nečistoća tj prečišćavanja vazduha preko 99%.
Studije o uticaju na životnu sredinu
– Studije o uticaju na životnu sredinu su kompleksni dokumenti na čijoj izradi radi preko 100 stručnjaka iz različitih oblasti. Njihov cilj je da definiše sve potencijalne uticaje koje će rudnik, postrojenje za preradu i deponija imati na životnu sredinu, ali i sve neohodne mere koje mi kao kompanija treba da preduzmemo kako bismo te uticaje minimizirali i sveli na zakonom dozvoljene vrednosti.
– Ove studije su tek sada u izradi zato što prema srpskom zakonodavstvu se rade u fazi proejkta u kojoj se projekat “Jadar” trenutno nalazi.
– Na dosadašnjim studijama smo sarađivali sa najrelevantnijim institucijama i najpriznatijim stručnjacima iz naše zemlje i naša saradnja je u potpunosti u skladu sa zakonom i uobičajenom poslovnom praksom.
– Rezultati ovih studija koje su rađene ne mogu biti pozitivni i negativni već njihovi rezultati pokazuju činjenično stanje, i ove studije ne egzistiraju same za sebe već su osnova za kreiranje konačnih studija o proceni uticaja koje su sada u izradi i koje osim što definišu uticaje, definišu i mere za smanjenje uticaja na zakonom predviđene okvire.
– U skladu sa ugovorima koji se potpisuju sa institucijama, dobijeni podaci su vlasništvo kompanije koja je naručilac istraživanja.
Komunikacija rezultata je takođe definisana Ugovorom. Ovakav vid saradnje kompanija i naučnih institucija nije ništa specifično za Srbiju, već praksa je svuda u svetu.
Na kraju, pozivamo uredništvo i novinare redakcije Valjevska posla, ali i širu javnost i čitalačku publiku, da sami procene kolika je mogućnost da jedna od najvećih rudarskih kompanija na svetu, listirana na Londonskoj berzi, u 2021. godini gradi dve milijarde dolara vredan projekat koji će biti “poguban po život”, proizvoditi “kancerogenu jalovinu”, “vreli otpad izlivati u Jadar” i biti odgovoran za “sumporne kiše”.
Osim toga, Srbija je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, i projekat se naravno mora realizovati na način da obezbedi nesmetan rad i po EU standardima.
Za sva dodatna pitanja, stojimo na raspolaganju.
Srdačan pozdrav,
Andrea Radonjić
Principal Advisor Media and Communication
Rio Sava Exploration d.o.o.”