Lokalni Front VA: Gde nastaje (nestaje) profit “Krušika”?

Aktivisti valjevskog Lokalnog fronta organizovali su juče, na tačno na dva meseca od hapšenja radnika Krušika Alaksandra Obradovića, štand na Gradskom trgu kako bi “informisali sugrađane o aktuelnim dešavanjima o kojima danima iza nas izveštavaju slobodni mediji”. Glavna tema obraćanja javnosti ticala se “Krušika”, rezultata ove valjevske kompanije unazad 6 godina, rastu zaliha, dugovanja dobavljačima, blokadi računa prema podacima Narodne banke Srbije, broju i strukturi zaposlenih.

“Agencija za privredne registre od skora dopušta da vidimo samo završne račune za 2016, 2017. i 2018, pa su nam dostupni podaci i za 2015. godinu. Nekoliko cifara iz završnih računa otvara neka pitanja o kojima bi rukovodstvo “Krušika”, a takođe i akcionari, građani Valjeva, morali da razmisle. Na primer, zašto su zalihe sa 3 milijarde i 3 miliona dinara u 2015. porasle na 5 milijardi 223 miliona krajem 2018? Ili, zbog čega je “Krušik” na kraju 2017. dobavljačima u zemlji dugovao 1 milijardu 369 miliona, a na kraju 2018. više od 2 i po milijarde”, upitao je aktivista Lokalnog fronta VA i samostalni odborniku Skupštini grada Ljubomir Radović.

Prema njegovim rečima, da bi stvar bila još gora, podaci Narodne banke Srbije pokazuju da su poslovni računi HK “Krušik” najmanje 3, a verovatno svih 8 godina u blokadi. On je izneo podatak da je na dan 17. novembra, ukupni iznos blokade bio preko 508 miliona dinara.

“Uporedite ovaj podatak sa činjenicom da Agencija za privredne registre nemilosrdno briše male preduzetnike zbog blokade od 24 meseca. Kako onda “Krušik” uopšte radi”, postavio je pitanje Radović i dodao da se platni promet u zemlji i inostranstvu obavlja preko posebnih tekućih računa otvorenih zaključkom Vlade Srbije iz novembra 2011. godine.

Govoreći o broju i strukturi zaposlenih u kompaniji “Krušik”, Ljubomir Radović je izneo nekoliko podataka o novozaposlenim članovima valjevskog giganta.

“Na kraju 2016. godine “Krušik” je imao 2.257 zaposlenih, među njima 5 magistara i 1.126 nekvalifikovanih radnika, koji su tada činili 49,89% ukupnog broja zaposlenih. Kraj 2018. godine dočekao je 3.231 radnik. Taj jedan neparni je bio magistar. Ubrzani prijem novozaposlenih popravio je položaj nekvalifikovane radne snage u “Krušiku”. Takvih je sada 1 965, što čini 60,82% ukupnog broja zaposlenih”, kazao je Radović.

On se takođe osvrnuo na podatke koje je izneo radnik “Krušika” Aleksandar Obradović, koji se zbog toga 2 meseca nalazi u kućnom pritvoru

“Svi, sa izuzetkom ministra policije, policijskih inspektora i tužilaca, videli su tabelu u kojoj su prikazane cene po kojima je „Krušikovu“ minu 82 mm dobijao čuveni GIM u poređenju sa državnom firmom “Jugoimport” SDPR. Svi oni, da su hteli, mogli su da vide ime izvesnog Branka Stefanovića na listi kupaca koji su dolazili u “Krušik”. Sa ove tabele veoma je lako izračunati profit koji je ostvario GIM. Umesto u kasi “Krušika”, zeleni dolari završili su u rancu ministrovog tate Branka. Čerupanje “Krušika”, kako je pokazao Aleksandar Obradović, dobija ubrzanje. Dolarske cifre sve su ozbiljnije i to se vidi i po nervozi zbunjenih ministara i predsednika. Neće, pre mesec i po dana izmenjeni Nadzorni odbor “Krušika”, u poslovnoj politici za tekuću godinu utvrditi potrebu da se modernizuje postrojenje koje godinama truje stanovnike Valjeva”, rekao je Radović pojašnjavajuči da je “Krušik” pojedinačno najveći zagađivač vazduha u gradu.

Jedina politika koja se podržava je, prema Radovićevim rečima, politika masnih profita u džepovima ljudi bliskih vlasti. A službenici grada koji, kako je rekao, kontrolišu 23% akcija “Krušika” su nam već mnogo puta dali do znanja da njih sudbina građana ne zanima.

Facebook komentari

About Marija Petrović - Marković

Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine.