Projektima Evropske banke za obnovu i razvoj do veće energetske efikasnosti i smanjenja aerozagađenja

Predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Grada Valjeva najavili su realizaciju važnih projekata za naš grad, koji treba da obezbede veću energetsku efikasnost, smanjenje aerozagađenja i značajnu uštedu ne samo u gradskoj kasi, već i u kućnim budžetima građana. Kandidovana su tri projekta, čija je investicija procenjena na 13 miliona evra, a koji se preko sistema daljinskog grejanja JKP “Toplana Valjevo” povezuju u jednu celinu. Prvi projekat podrazumeva ugradnju toplotne pumpe voda-voda kroz korišćenje otpadne toplote iz postrojenja za preradu otpadnih voda i to bi bio prvi projekat tog tipa na teritoriji Jugoistočne Evrope. Drugi projekat se odnosi na energetsku efikasnost i energetsku sanaciju zgrada koje su priključene na sistem daljinskog grejanja. A, treći projekat tiče se priključenja postojećih stambenih zgrada na sistem daljinskog grejanja.

Član gradskog veća Nikola Popović kazao je u uvodnom obraćanju da se nakon više od godinu dana razmatranja raznih projekata došlo do tri projekta  koje ćemo kao grad kandidovati za realizaciju u narednom periodu

“Ono osnovno sa čime smo krenuli je gradska “Toplana”, da maksimalno racionalizujemo rad, snizimo troškove, poboljšamo efikasnost, da bismo u narednom periodu to iskoristili da dođe do smanjenja cena i drugih pogodnosti za korisnike i da bi imali benefite da pređu sa individualnih ložišta na sistem daljinskog grejanja. Ovi projekti i direktno utiču na smanjenje aerozagađenja, ali i indirektno sa priključenjem novih korisnika kojima će se obezbediti novi uslovi”, kazao je član Gradskog veće Nikola Popović.

Gradonačelnik Valjeva dr Slobodan Gvozdenović rekao je da je veoma zadovoljan da Valjevo bude jedan od prvih gradova u Srbiji koji će realizovati projekte koji će uštedeti energiju i smanjiti troškove grejanja.

“Pre svega je važno da se ukine mazut kao pogonsko gorivo, što smo već jednim delom i uradili u „Toplani“, s obzirom da koristimo tečni gas. Da se poboljša energetska efikasnost stambenih objekata, što je jedan veliki zadatak, s obzirom da u Valjevu imamo 614 stambenih objekata kolektivnog stanovanja, a mnogima treba ne samo da se poboljša energetska efikasnost, već i da se rekonstruišu i renoviraju fasade. To je jedan veliki posao. Ono što se već decenijama i godinama priča u Valjevu je priključenje dodatnih objekata na sistem daljinskog grejanja. Neću da govorim o propustima koji su bili u nekom ranijem periodu, kada je možda bilo i neplanskog širenja mreže, tamo gde ne možete očekivati da se nađu novi korisnici daljinskog grejanja. Svakako da bi to bio jedan od značajnih parametara, ako već pričamo i o aerozagađenju”, istakao je gradonačelnik Gvozdenović.

Prvi projekat odnosi se na ugradnju toplotne pumpe voda-voda kroz korišćenje otpadne toplote iz postrojenja za preradu otpadnih vodanjegova vrednost je 3 milion evra koje će Grad obezbediti kroz kredit.  Rezultati projekta se ogledaju u zameni približno 49% energenata obnovljivim izvorima energije, velikim uštedama, smanjenju aerozagađenja. Investicija bi se isplatila, kako je prezentovano, kroz uštede za nešto više od 4 godine. A, procenjena ušteda bila bi, rečeno je ovom prilikom, oko 400.000 evra već od prve godine, čak i uz otplatu kredita.

Prema rečima menadžer projekta Bojana Bogdanovića (EBRD), projekata tog tipa u Jugoističnoj Evropi i u Srbiji do sada nije bilo.

“Tehnologija korišćenja toplotnih pumpi u sistemima daljinskog grejanja je dokazana tehnologija i koristi se decenijama u mnogim zemljama, a posebno u nordijskim zemljama. Vrlo je lako proceniti efekte ovakvog projekta. Da bi projekat bio uspešan moraju da se poklope neki tehnički uslovi, a upravo u Valjevu imamo takvu situaciju da se Postrojenje za preradu otpadnih voda nalazi u neposrednoj blizini “Toplane”, što performanse ovakvog jednog projekta dovodi do toga da ovakvo postrojenje nema nikakvu emisiju niti CO2, niti ostalih zagađujućih materija. Ovakav projekat neće povećati troškove ni građanima koji se greju na sistem daljinskog grejanja, ni gradu, ni Toplani”, pojasnio je prvi projekat Bogdanović.

Evropska banka za obnovu i razvoj je u saradnji sa Vladom Austrije formirala program za obnovljive izvore u daljinskom grejanju, koji je namenjen celom Zapadnom Balkanu. Evropska banka za obnovu i razvoj donirala je sredstava u iznosu  od 75.000 evra Gradu Valjevu za finansiranje izrade predstudije opravdanosti tog projekta, a najavljena je i mogućnost da EBRD finansira i izradu same studije za koju treba izdvojiti veći budžet i koja treba deteljanije da sagleda određene analize.

Drugi projekat vezan je za energetsku efikasnost i energetsku sanaciju zgrada koje su priključene na sistem daljinskog grejanja. Kako je predstavljeno, rezultati projekta se ogledaju u uštedi toplotne energije u proseku 55%, smanjenu troškova za energente, smanjenju aerozagađenja, a sama investicija bi se isplatila kroz uštede. Vrednost tog projekta je 8 miliona evra. Sredstva bi se takođe obezbedila iz kreditnog zaduženja. Period otplate bi bio ispod 10 godina, a period povraćaja investicija od 4 do 12. godina.

Rezultati trećeg projekta, koji se tiče priključenja postojećih stambenih zgrada na sistem daljinskog grejanja, su smanjenje aerozagađenja, ušteda toplotne energije u proseku 55% i vizuelno poboljšanje izgleda zgrada.

Zoran Stepanović, direktor JKP “Toplana Valjevo”, rekao je da je realizacijom projekta KFV 4 u periodu od 2012. do 2016. godine vrelovodna mreža proširena tako što je prošla pored mnogih objekata koji nemaju sekundarne instalacije grejanja. Ukupna površina tih objekata je oko 80.000 kvadratnih metara. Govoreći o trećem kandidovanom projektu, čija je vrednost 2 miliona evra, Stepanović je kazao da je cilj da se urade sekundarne instalacije grejanja u objektima koji te instalacije nemaju, što bi omogućilo “Toplani” da potencijalno priključi na sistem novih 80.000 kvadratnim metara prostora.

“S obzirom da se radi o objektima koji su rađeni između 1950. i 1970. godine, ti objekti bi bili predmet i drugog projekta, a to je da se uradi energetska sanacija. Budući korisnici bi dobili izolovan objekat sa instalacijom grejanja, pri čemu su preliminarni troškovi oko 80 evra po metru kvadratnom. Taj novac bi se povratio iz ušteda za izolaciju objekata, a ima i drugih prednosti. Ti objekti bi i vizuelno izgledali znatno bolje, a i uslovi boravka u njima bili bi znatno bolji”, kazao je Zoran Stepanović.


Aerozagađenje


 

Facebook komentari

About Marija Petrović - Marković

Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine.