Skoro trećina proizvoda na rafovima u prodavnicama neadekvatno je deklarisana, a najčešći propusti su neistaknut alergeni, loše označeni aditivi, pokazalo je najnovije istraživanje predstavljeno na skupu „Hrana, ishrana i zdravlje“.
Najviše loše deklarisanih proizvoda je u kategorijama zdravih proizvoda, hleba i peciva. Hleb i pecivo imaju svega 52 odsto dobro deklarisanih proizvoda.
„Najčešće greške u deklaracijiji su neboldirani alergeni, loše deklarisini aditivi, proizvodi gde se stavlja „vrhunski kvalitet“ ili „najbolji kvalitet“ – rekla je Tanjugu direktorka IHIS Nutricionizma dr Danica Zarić, koji su sproveli istraživanje.
Najveći problem su, nastavlja ona, neboldirani alergeni – ono što direktno utiče na zdravlje potrošača, a što se obično ne nalazi na deklaracijama.
– Postoji 14 alergena koji moraju biti boldirani, jer potrošač brzim pregledom deklaracije ustanovljava da li taj proizvod treba da uzme ili ne – naglasila je predstavnica IHIS Nutricionizma, koja je članica Naučno-tehnološkog parka Zemun.
Pojašnjava da se u obe kategorije proizvoda radi o malim proizvođačima koji najčešće svoje deklaracije nisu uskladili sa pravilnikom, te da se vidi da možda nemaju obučenu radnu snagu, da im nedostaju tehnolozi.
Istraživanje je sprovedeno na 2.593 proizvoda i došlo se do rezultata da je 68 odsto proizvoda sa dobrom deklaracijom, a 32 odsto imaju neki nedostatak.
Govoreći o zakonodavstvu u Srbiji, kada je reč o bezbednosti hrane, ona je rekla da naša zemlja već nekoliko godina pokušava da domaće zakonodavstvo uskladi sa Evropskom unijom.
Najznačajniji pravilnik, kako kaže, Pravilnik o deklarisanju, reklamiranju i označavanju hrane donešen je 2013. godine i već mu predstoje izmene kako bi se što više uskladio sa evropskim zakonodavstvom.
– Takođe, očekuje nas donošenje još dva pravilnika – Pravilnik o novoj hrani i Pravilnik o nutritivnim i zdravstvenim izjavama– naglasila je Zarić.
Predstavnica hrvatskog Zavoda za javnno zdravlja dr Lea Polak pojašnjava da je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila kompletnu evropsku legislativu, ali da ima i svoju nacionalnu legislativu koja je morala proći kroz proveru Evropske komisije.
– Što se tiče vitamina i minerala propisane su tačne količine vitamina i minerala koji se mogu prodavati. Tako da smo u svom Pravilniku o tvarima koje se mogu dodavati hrani propisali najveće dnevne unose za vitamine i minerale, kao i određene biljne vrste koje se smeju dodavati i određene gljive – rekla je Polak.
Ona pojašnjava da je napravljena i lista zabranjenih biljnih vrsta, kako bi olakšali proizvođačima šta se ne sme naći na tržištu.
– Tržište je sada mnogo bolje regulisano. Tačno se zna šta se sme, a šta ne sme naći na deklaraciji. Na deklaraciji se ne sme naći da nešto leči ili pomaže, jer je to zabranjeno– rekla je ona.
Izvor: info24.rs