“Novinari ili politički protivnici”

Ima li vlast pravo da tretira novinare kao političke protivnike? Imaju li novinari pravo da se zbog toga ljute? Smeju li političari novinarima oštro da uzvraćaju na kritike i/ili uvrede? Postoje li u Srbiji nepristrasni novinari i etičko novinarstvo? Pitanja su na koja se odgovaralo i o kojima se raspravljalo na sinoć održanoj tribini posvećenoj medijskoj etici. Učesnici ove tribine pod nazivom “Novinari ili politički protivnici”, koju je organizovalo Udruženje novinara Srbije, bili su Ljiljana Smajlović, predsednica Suda časti UNS-a i kolumnistkinja “Nedeljnika”, Muharem Bazdulj, književnik, novinar i član Suda časti UNS-a, Darija Ranković, novinarka i urednica portala Kolubarske.rs i Mile Perić, autor emisije “Govornica” Televizije Marš. Svako iz svog ugla dao je određene odgovore, slažući se ili ne sa iznetim mišljenjem svojh kolega-učesnika tribine, tako da je publika, nažalost malobrojna, imala priliku da čuje između ostalog i neke oponentne stavove po pitanju toga da li su ovo lošija ili srećnija vremena za novinarske poslenike, ili da li je novinarstvo u Srbiji propalo ili je itekako upiredivo sa regionom i svetom?

Sa tribine “Novinari ili politički protivnici” u Valjevu / Foto: Valjevska posla

Ljiljana Smajlović je istakla da smo strahovito podeljeno i posvađano društvo, u kojem se tačno zna koji su novinari opozicioni, a koji čvrsto za vlast. Ona je kazala da novinari, nažalost, ispoljavalju političke mržnje i prema vlasti i prema opoziciji, često se ponašaju kao politički protivnici režima, navodeći da neke njene kolege nose megafone na opozicionim protestima i čitaju zahteve opozicionih stanaka.

“U političkim ratovima, kao i u pravim ratovima ima žrtava i mnogi od nas stradaju. Novinari moraju da se naviknu da će biti kritikovani. Kao što oni kritikuju rad političara, tako će političari, ali i javnost sve više, da kritikuju rad novinara. Ne možemo da kažemo da kada nekoga napadamo da mi samo kritički mislimo, a ako nam neko uzvrati vatru da je to onda napad na javani interes i kritičku misao ovog društva. Najbolje što možemo da uradimo je da se držimo činjenica u novinarstvu i da pošteno predstavljamo, ne samo stavove strane koja nam se dopada, nego da predstavljamo i najbolje argumente one suprotne strane. Ako to ne radimo građani to vide. To vide i u Americi i više ne veruju da su novinari nepristrasni profesionalci koji se samo bore za javni interes, već ih smatraju učesnicima u političkim ratovima. Moramo da prihvatimo će da nas kritikuju kao što mi kritikujemo druge. Moramo da branimo svoje novinarstvo svojim profesionalnim standardima”, rekla je Ljiljana Smajlović i istakla da ne odobrava napade na novinare i korišćenje privatnih činjenica iz života novinara za njihovu diskreditaciju.

Ona je naglasila da novinarstvo nije u krizi samo u Srbiji, navodeći da je Amerika izabrala predsednika koji novinare naziva neprijateljima naroda. Prema njenom mišljenju, razlog za aberaciju ovde, ili u Americi, i možda još u Mađarskoj, jeste demokratizovanje medija i pojava društvenih mreža.

Sa tribine “Novinari ili politički protivnici” u Valjevu / Foto: Valjevska posla

Citirajući Sartra da nema slobode bez odgovornosti, Muharem Bazdulj istakao je da živimo u epohi u kojoj je odgovornost za reč koja dopire do mnogo većeg auditorijuma totalno drugačija nego pre, navodeći primer “influensera” na društvenim mrežama koji imaju mnogo pratilaca, ali nemaju odgovornost. On smatra da je Kodeks novinara “sa svim svojim nesavršenostima” važan, kao što je u medicini Hipokratova zakletva.

“Postoji ideja samoregulacije gde bi esnaf trebalo da ukaže na to koje stvari jesu, a koje nisu u redu. To je važno da bi se znalo unutar zajednice, koju čine novinari i publika, da neki ljudi novinarski posao rade kako treba, a da drugi zapravo nisu novinari nego propagandisti. Mislim takođe da treba da se razgraniči informacija i mišljenje. Onde gde novinar pravi grešku koja je neoprostiva je distorzija informacija. Dozvoljeno je da u smislu vašeg stava i interpretacije kao novinar zastupate neku tezu, ako ste u tome ubedljivi kao dobar advokat na sudu, ali u momentu u kojem iskrivljujete informacije, prećutkujute ih i prema njima postupate sa dozom slobode koja je dopuštena kreatorima umetničkog dela, tad zapravo kršite odgovornost”, kazao je Muharem Bazdulj.

Sa tribine “Novinari ili politički protivnici” u Valjevu / Foto: Valjevska posla

Darija Ranković je mišljenja da novinarima i medijima nikad nije bilo dobro ni u jednom režmu i da skoro bolje biti neće. Vlast novinare, prema njenim rečima, ne tretira kao političke protivnike, već kao neprijatelje. Na samom startu, kako kaže, od tih neprijatelja pokušaju da naprave prijatelje, što im u ovo vreme polazi za rukom, jer je nažalost većina novinara u lošoj materijalnoj situaciji i sve se lako kupi. Ukoliko u tome ne uspeju, onda se kreće u uništenje neprijatelja.

“Svaki novinar ima pravo na kritičko mišljenje i na kritički stav, kao i da taj stav potkrepi činjenicama i istinom pre svega. Ali, na taj kritički stav i kritičko mišljenje potkrepljeno činjenicama nema niko pravo da uzvrati kontrastavom koji će da vas vređa i blati. Tu treba napraviti razliku. To je ono što ova vlast sebi daje za pravo. Postoji odgovornost nas novinara za napisnu i izgovorenu reč, ali mora postojati i odgvornost političara i funkcionera. Mora da postoji obostrana odgovornost. Takođe, moraju da postoje sankcije, ali ne samo za novinare”, istakla je Darija Ranković.

Sa tribine “Novinari ili politički protivnici” u Valjevu / Foto: Valjevska posla

Mile Perić smatra da je srpsko novinarstvo propalo. Stvar je, kako je rekao, završena onog trenutka kada su slobodu štampe progutli propagandisti i oni koji se bave odnosima s javnošću.

“Mislim da je priroda društva promenjena, da demokratija nije više ono što je bila, vlasnici medija su drugačiji, kapitalizam nije onakav kakav smo ga zamišljali i priželjkivali. Ispostavilo se da novinarstvo, da bi opstalo i da bismo imali za plate i honorare, postalo drugačije, da se mediji moraju prilagođavati novoj ulozi, da moraju biti ideološko opravdanje za režim, da vlasnicima medija mora donositi profit bez obzira na kršenja časti i kodeksa. U situaciji u kojoj je profit iznad svega, a to važi u celom društvu, desi se onda da i mediji moraju da se prilagode tome, da moramo zaboravitii na kodekse i pravila”, kazao je Perić i istakao da je bitka za slobodno novinarstvo u Srbiji izgubljena.

Sa tribine “Novinari ili politički protivnici” u Valjevu / Foto: Valjevska posla

Sa tom njegov konstatacijom se na kraju nije složila Ljiljana Smajlović, koja je rekla da novinarstvo u Srbiji ne da nije poropalo, nego da ta divna prošlost novinarstva ne postoji.

“U vreme socijalizma su nas novinare tretirali kao da smo dobitnici Pulicera, imali msmo tretman sa najvećim poštovanjem, a mi se uopšte nismo bavili novinarstvom. Ja ne mogu da verujem kolegama koje stalno pričaju da je to vreme bilo divno. Bilo je divno jer se vlast pretvarala da nas strašno poštuje i davala nam tretman. Ali, nismo se ni bavili novinarstvom i nismo imali slobodu. To je tada bila lagodna, fina i gospodska profesija. Novinarstvo je uvek u svakoj zemlji ustvari čuvar poretka. Mediji su uvek čuvali poredak, uvek su ekspresija neke vlasti. Nije naše novinarstvo umrlo, niti je u tako tragičnoj situaciji, već je propao poslovni model, tako da je opstanak novina više nemoguće obezbediti advertajzingom”, zaključila je Ljiljana Smajlović.

M.P.M.

Facebook komentari

About Marija Petrović - Marković

Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine.