Aerozagađenje veća pretnja svetskoj populaciji od malarije i HIV-a!

Loš kvalitet vazduha mori Valjevce poslednjih nekoliko godina, ali nismo usamljeni u tom problemu, koji kod nas, nažalost, samo u periodu grejne sezone biva u centru pažnje. Reč je o ozbijnoj globalnoj brizi, a može se slobodno reći i krizi, koju Svetska zdravstvena organizacija povezuje sa oko 6 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Aerozagađenje se opisuje kao veća pretnja svetskoj populaciji od malarije i HIV-a.

Svetska kriza aerozagađenja iziskuje radikalna rešenja

Nedavni izveštaj Svetske zdravstvene organizacije (SZO) otkrio je da 92% ljudi širom sveta diše zagađeni vazduh. Kao što SZO s pravom ističe, zagađenje vazduha pogađa sve regione, okruženja, društveno-ekonomske i starosne grupe. Ali, postoji i tračak nade! Širom sveta gradovi postaju sve oprezniji u borbi protiv zagađenja vazduha, a građani više nego ikada ranije imaju pristup tehnologiji, aplikacijama i drugim alatima za informisanje o kvalitetu vazduha i za borbu protiv aerozagađenja.

Borba protiv smrtonosnih smogova i oblaka štetnih čestica decenijama unazad traje u Pekingu, Nju Delhiju, Londonu, Meksiko Sitiju, Los Anđelesu, koji neslavno važe za najzagađenije gradove sveta. Iz godine u godinu pribegava se raznim solucijama, ali i dalje nema rešenja koje će saseći koren problema. Stručnjaci podsećaju da su uticaji aerozagađenja na kardiovaskularne i respiratorne bolesti već dobro poznati, ali ukazuju da nova saznanja upućuju da zagađen vazduh utiče na razvoj i funkcije mozga, na rađanje beba sa malom težinom, na povećan rizik od karcinoma itd. Skreće se pažnja da na određenim nivoima zagađenja, čak i zdravi ljudi počinju da imaju simptome kao što su kašljanje i otežano disanje, uz povećani rizik od plućnih infekcija.

Aerozagađenje u Londonu

London je epicentar krize u Britaniji kada je reč o zagađenju vazduha. Iako je proslavio desetogodišnjicu “šeme zone niske emisije”, osmišljene da ograniči upotrebu vozila sa visokim , i daljestepenom zagađenja ostaje jedan od najgorih gradova po tom pitanju u Engleskoj. Skoro 10.000 stanovnika Londona preuranjeno umire svake godine zbog efekata zagađenja vazduha. U jednom “Indipendentovom” tekstu koji se bavi rešenjima svetske krize zagađenja vazduha navodi se da je uvođenje značajnog broja električnih jednospratnih i hibridnih dvospratnih autobusa na određenim gradskim linijama pokazalo da se na tim prvacima može poboljšati kvalitet vazduha.

London

Kao najsmrtonosnija zemlja na svetu usled zagađenosti vazduha je označena Kina. Kineska vlada obećala je da će “ponovo napraviti plavo nebo” masovnim smanjenjem kapaciteta čelika i uglja u zemlji i umesto toga ulagati u obnovljive izvore energije. Ambicioznu intervenciju u kineskim gradovima koji se bore za zdraviji vazduh predložio je italijanski arhitekta Stefano Boeri. Njegov plan za zagađene kineske gradove je da ih popuni kulama popločanih od vrha do dna u zelenilu. Pored estetske privlačnosti, objekti pokriveni biljkama upijaju ugljen-dioksid i fine čestice iz atmosfere, čineći vazduh daleko sigurnijim za disanje. Ovaj arhitekta već je izgradio malu “vertikalnu šumu” u svojoj rodnoj Italiji, a ima velike planove za borbu protiv aerozagađenja u Kini. Počevši od prototipskih nebodera u gradu Nanjing, on je izrazio želju da stvori čitave “šumske gradove” u toj zemlji.

Kuala Lumpur

Manje ambiciozni predlog je jednostavno zasađivanje više drveća, u nadi da mogu apsorbovati štetne zagađivače iz vazduha. Međutim, neki stručnjaci navode da lišće i grane usporavaju vazdušne struje, što sprečava eliminaciju zagađujućih materija. Upozoravaju da drveće može delovati kao “sudopera” sa potencijalom da taloži i čuva čestice, što bi moglo imati direktne ili indirektne efekte na kvalitet vazduha.

Ako zelenilo nije rešenje, možda tehnologija može spasiti gradove od zagađenja vazduha?

Nedavno je u kineskom gradu Ksi’an izgrađen ogromni toranj za prečišćavanje vazduha. Tim ljudi koji stoji iza tog projekta rekao je da će njihova grandiozna sprava očistiti zagađujuće materije iz vazduha na teritoriji čitavog gradskog područja, ali prema izveštavanju novinara koji se bave temom aerozagađenja na svetskom  nivu još uvek nema podataka o uspešnosti tog njihovog projekta, a doza skepticizma je i dalje prisutna.

Druga tehnološka rešenja za zagađenje vazduha uključuju autobuska stajališta opremljene sa filterima koji uklanjaju štetne materije iz vazduha, pa čak i sisteme za filtriranje u automobilu. Problem sa ovim metodama je u tome što ne rešavaju koren problema, već dođu samo kao hansaplast na ranu.

Jedna od mera o kojoj se razmišlja u svim svetskim metropolma koje oskudevaju sa zdravim vazduhom je ograničena upotreba automobila. Krajnje rešenje je, kako smatraju stručnjaci, smanjenje saobraćaja na nivo nulte emisije. Paralelno sa tim neophodno je raditi na daljem poboljšavanju javnog prevoza i na izgradnji što većeg broja trotoara.

Meksiko Siti

Meksiko Siti decenijima ima ozbiljan problem sa aerozagađenjem vazduha, iako je to grad koji se značajno poboljšao na polju čišćenja vazduha od osamdesetih godina naovamo. Stanovnici tog grada bezmalo puta su svedočili da su zbog ektremno zagađenog vazduha ptice padale mrtve sa neba. U nastojanju da reši problem, grad je prošle godine uveo ograničenje vožnje. Primenu zabrane automobila u izvesnom obliku primenio je i Sao Paolo i Oslo. Barselona je dobila priznanje za implementaciju šeme “superblokova”, koja obuhvata promenu saobraćajnog toka jednostavnim uvođenjem oznaka koje usmeravaju automobile da po ulasku direktno i najbrže moguće izađu iz grada, bez zadržavanja i lutanja po gradskim blokovima i četvrtima. Tu šemu odlikuje jednostavnost, zahteva minimalne promene u gradskoj infrastrukturi i može imati važnu ulogu u smanjenju zagađenja vazduha.

Meksiko Siti

Sva potencijalna rešenja su dostupna, ili će uskoro biti, ali čini se da je ono što treba uraditi, da bi se bar započelo kontinuirano rešavanje ovog problema kod nas određeno političkim, socijalnim i finansijskim pitanjima zajedno. Kada se počne sa rešavanjem tog problema, važno je baviti se elimincijom ili smanjenja izvora zagađujućih materija, a ne uklanjanjem prisutnih polutanata koji nastaju zbog tih izvora. To znači smanjivanje upotrebe fosilnih goriva, ulaganje u električnu i obnovljive izvore energije i izmeštanje saobraćaja van grada.

Izvor: Via Verde oficijelna Facebook stranica

Najbolja rešenja nekada mogu biti najjednostavnija. Jedno od takvih je projekat Via Verde vertikalne bašte u Meksiko Sitiju. Koristeći sistem za navodnjavanje kapanjem i kišu, ti zeleni stubovi pokraj saobraćajnica filtriraju gasove, hvataju čestice prašine i obrađuju teške metale.

U postepenom reševanju visokog nivoa ozona, Vlada Meksiko Sitija otvorila je autobuske linije za brz tranzit, pokrenula veliki sistem za podelu bicikla kako bi promovisala alternativne vidove vožnje, uklonila je olovo iz benzina, “prigrlila” prirodni gas, proširila javni prevoz i preselila rafinerije i fabrike.

Nju Delhi

Indijski glavni grad Nju Delhi objavio je da se bori protiv zagađenja vazduha na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Ta objava usledila je nakon odluke tamošnjeg Vrhovnog suda koja omogućava stanovnicima da se žale na nečist vazduha u Delhiju. Vrhovni sud je takođe naredio policiji da zapleni vozila na dizel i benzin starija od 15 i 10 godina. Vlasti su takođe zatražile od 113 industrija koje nisu pretvorene u Piped Natural Gas da se ugase. Jedan od najvećih izazova sa kojim se Indija trenutno suočava je razvoj svoje proizvodne industrije, što bi moglo dodatno pogoršati kvalitet vazduha. Divali, hinduistički festival svetla, široko se slavi početkom novembra svake godine i doprinosi velikom zagađenju vazduha zbog paljenja Ravana. Prema jednom izveštaju, kvalitet vazduha u gradu se u određenim periodima meri 999 po indeksu kvaliteta vazduha, što je tri puta više od nivoa koji se smatra opasnim.

Los Anđeles

Los Anđeles nudi primer onoga što gradovi mogu učiniti da smanje zagađenje. Dugo zloglasan po svom smogu, ovaj grad koji važi za “automobilski centar” je uočio da se neki zagađivači vazduha smanjuju za 98% u proteklih 50 godina, iako je sve veći broj stanovnika koristio više benzina. Pravila o korišćenju “eco-friendly” vozila i goriva  pomogla su u smanjenju aerozagađenja, ali se grad još uvek bori sa problemom kvaliteta vazduha. U Los Anđelesu je uočeno da se smog stvara zbog vrućine i suše, što sugeriše da je borba protiv zagađenja vazduha i dalje izazov i za tako velike gradove koji se ozbiljno bave klimatskim promenama i rastom stanovništva.

 


Valjevo ima rešenje za aerozagađenje

Facebook komentari

About Marija Petrović - Marković

Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine.