Pod sloganom “Poveži se srcem”, predstavnici Crvenog krsta Valjevo, Zavoda za javno zdravlje, Doma zdravlja i Medicinske škole, zajedničkom akcijom na Gradskom trgu, obeležili su Svetski dan srca. Anketirali su sugrađane o štetnim životnim navikama i podelili propagandni materijal, a osim toga učenici Medicinske škole su zainteresovanim prolaznicima merili pritisak.
Slavica Filipović, strukovna medicinska sestra – specijalista javnog zdravlja iz Službe polivalentne patronaže ukazala je da su jedan od najznačajnijih faktora rizika i kod pacijenata inificiranih koronom oboljenja srca i krvnih sudova, a da od 2005. Srbija ima strategiju borbe protiv masovnih hroničnih nezaraznih bolesti, u kojoj se na prvom mestu nalaze kardiovaskularne bolesti.
“Ne možemo uticati na starost, pol, genetsku predispoziciju, ali je stil života bitan: nepravilna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, gojaznost, stres, štetnost duvanskog dima, previše konzumiranje alkohola, dijabetes – sve su to faktori rizika. Zdravi stilovi života i redovne kontrole zdravlja su jako bitne. Podsetila bih da sugrađani koji nemaju temperaturu i simptome prehlade mogu da se jave na preglede kod izabranog ili drugog lekara opšte medicine u ambulantu Novo naselje i kod lekara Medicine rada u Dom penzionera. Naši korisnici radnim danima od 7 do 13.30 časova mogu produžiti hroničnu terapiju na telefone 064/83-21-997 i 064/83-21-431. To mogu učiniti i preko portala za pacijente na sajtu Doma zdravlja Valjevo. Sve medicinske službe na primarnom i sekundarnom nivou nalaze se u u službi zdravlja naših sugrađana”, rekla je Slavica Filipović.
“Kao partnerske organizacije želimo danas da skrenemo pažnju šta se dešava ako se nezdravo hranimo, nemamo dovoljno fizičke aktivnosti i sna, a imamo konstatntan stres. Sigurno da će doći do nekog okidača u našem organizmu, pašće nam imunološki odgovor i može doći do srčanih tegoba. Zato prošetajte do Pećine, do reke Gradac, nađite sebi destinaciju, bar 15-20 minuta dnevno. Istraživanja su pokazala da ljudi koji unose dosta masti i rafinisanog, belog šećera 20% povećavaju mogućnost za stvaranje srčanih problema. Počnite radni dan kašičicom meda rastvorenoj u mlakoj vodi, napravite limunadu, imajte redovne obroke, lezite ranije, odložite mobilni telefon od sebe. Jedino mi možemo uticati da nam zdravlje bude blagotvornije i da nam dugo traje”, kazala je Snežana Marinković iz Sektora za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje Valjevo.
“Medicinska škola je dugogodišnji partner Crvenog krsta i prisutnih zdravstvenih ustanova, zajednički propratimo sve važne datume. Naši učenici u okviru predmeta Zdravstvena nega imaju Program zdravstvenog vaspitanja tako da učestvuju u izradi zdravstveno-vaspitnih sredstava, koji su i ovde predstavljeni. Danas je ovde njihov zadatak da sugrađanima mere krvni pristisak, da sugerišu faktore rizika i ukazuju na važnost zdravih stilova života kojima mogu ojačati svoje srce”, rekla je Slavica Aleksić, nastavnica Medicinske škole.
Aleksandar Tomić ukazao je da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji, dok je u svetu 18,6 miliona smrti povezano sa ovim bolestima, uz prognozu da će ih do 2030. godine biti čak 23 miliona.
“Najznačajnije je da se 85% uzroka kardiovaskularnih bolesti može sprečiti ako se reaguje na vreme. Svi smo pod određenom dozom stresa zbog pandemije koja predugo traje, što znači da treba još više da vodimo računa o osnovnim bolestima koje za ovo vreme nismo dovoljno kontrolisali. Nikada nije suvišno da se na ovakvim okupljanjima spomene da bi odluka o prestanku pušenja mogla biti ključna u očuvanju zdravlja, pogotovo sa kardiološkog aspekta”, naglasio je Tomić.
Živimo u vremenu pandemije KOVID-19 koja opterećuje zdravstvene sisteme, zdravstvene radnike i podiže nivo individualne odgovornosti za sopstveno zdravlje i zdravlje celokupnog društva. Zato ove godine, 29. septembra, kampanja povodom obeležavanja Svetskog dana srca ističe značaj kardiovaskularne bolesti, koje su vodeći uzrok smrti u svetu. KOVID-19 naročito ugrožava srčane bolesnike i stavlja ih pod dvostruki rizik. S jedne strane, srčani bolesnici su već narušenog zdravlja, a ako se inficiraju virusom SARS-KoV-2, rizik da razviju težu kliničku sliku, sa često fatalnim ishodom je veći.