Na teritoriji Kolubarskog okruga u ovoj godini imamo jedan slučaj dokazane infekcije HIV-om i u toku su obrade za još tri slučaja. Samo 17 osoba testirano je preko Savetovališta za dobrovoljno i poverljivo savetovanje testiranje u Zavodu za javno zdravlje Valjevo ove godine. To su podaci koji su izneti na konferenciji za medije održanoj u gradskom Zavodu u organizaciji Crvenog krsta, a podovodom Svetskog dana borbe protiv side, koji se obeležava 1. decembra. Novinarima su se obratili predstavnici relevantnih organizacija koje se bave prevencijom HIV infekcije u našem gradu, koji su najavili niz edukacija i interaktivnih aktivnosti sa mladima, koje za cilj imaju očuvanje zdravlja i prevenciju od HIV-a.
Epidemiolog Zavoda za javno zdravlje dr Biljana Rajković iznela je republičke podatke koji datiraju do kraja 2021. godine, prema kojima u našoj zemlji ima oko 5.000 osoba zarežnih HIV-om, od kojih je otprilike polovina još uvek živa. Podaci ukazuju da na godišnjem nivou u Srbiji ima oko 150 do 200 novoinficiranih, odnosno oko 50 AIDS slučajeva. Predočila je i podatke za Kolubarski okrug.
“Prvi HIV pozitivan slučaj u Kolubarskom okrugu zabeležan je 1990. godine i do sada beležimo 56 slučajeva HIV infekcije u našem okrugu. U odnosu na prethodnu konferenciju imamo jedan slučaj dokazane infekcije HIV-om i u toku su obrade na Infektivnoj klinici za još tri slučaja. Što se tiče transmisivnih grupa ta distribucija u našem okrugu je potpuno ista kao i u Srbiji. Zastupljene su sve transmisione grupe sa dominacijom seksualnog puta prenosa i, nažalost, svi uzrasti. Što se tiče testiranja, u okrugu nikad nismo imali više od 1.900 testiranih uzoraka krvi na HIV, s tim što su poslednje dve KOVID godine još lošije po broju testiranih. Naša zemlja spada u red zemanja sa niskom incidencijom HIV-a, međutim spada i u grupu zemalja sa malim brojem testiranih lica, a suština je da se HIV infekcije otkriju u što ranijoj fazi, da bi se zahvaljujući novim lekovima pretvorila ne u smrtonosnu bolest, već u neku hroničnu bolest uz višedecenijsko preživljavanje. U ovoj godini je preko Savetovališta u našem Zavodu testirano ukupno 17 osoba. Savetovalište radi svaki dan, ali još uvek postoji otpor zbog moguće stigmatizacije, tako da je odziv jako mali”, kazala je dr Biljana Rajković.
Slavica Filipović, strukovna medicinska sestra – specijalista javnog zdravlja iz Službe polivalentne patronaže valjevskog Doma zdravlja, istakla je da uvek treba težiti, želeti i raditi na tome da u našem okruženju nemamo nijednog HIV pozitivnog člana naše zajednice.
“Mi smo svesni činjenice da naši mladi i osnovci već u osnovnoj školi stupaju u seksualne odnose i na taj način smo tu da već od trećeg i četvrtog razreda ukazujemo na te teme vezano za pubertet, rast i razvoj, na faktore rizika kada govorimo o bolestima zavisnosti. Ukazujemo koje su to štetnosti konzumiranja psihoaktivnih supstanci, zatim alkohola i tako dalje. Ukazujemo do kojih granica i razmera to mogu biti posledice za zdravlje. Ono što je bitno naglasiti je da i kada se desio rizičan kontakt jeste blagovremeno testiranje. Važno je raditi na podizanju svesti i na destigmatizaciji ljudi koji su inficiarni HIV-om. Da probudimo svest, da ako je neko čak i HIV pozitivan da započnemo blagovremeno lečenje. Čuli smo da su terapijski postupci u lečenju side i u našoj zemlji, kao i na svetskom nivou, dostigli jedan nivo uspešnosti. Treba ukazivati na odgovornost u ponašanju kada se desi infekcija, kao i na blagovremenom testiranju”, naglasila je Slavica Filipović.
O obuci vršnjačkih edukatora kao glavnoj aktivnosti Omladine JAZAS povodom Svetskog dana borbe protiv side, govorila je Vesna Ralić, profesorka Medicinske škole, koja je i portparol Omladine JAZAS
“Ta obuka se realizuje po sertifikovanom modelu Omladine Jazasa i trajaće 4 dana. Predavanja vršnjačkih edukatora će se realizovati u osnovnim školama i ona su namenjena učenicima sedmog i osmog razreda gradskih škola, kao i đacima četiri seoske škole. Planirano je da edukacijom bude obuhvaćeno 12 grupa, što znači da će naši edukatori održati predavanje za 250 učenika. Obuka će se realizovati u Muzeju zavičajnih pisaca, a ovaj projekat podržala je Gradska uprava grada Valjeva. Naši partneri pri ovoj obuci su Medicinska škola i Crveni krst”, kazala je Vesna Ralić, uz napomenu da aktivnosti Omladine JAZAS obuhvataju i promociju testiranja na HIV.
Aleksandar Tomić, sekretar Crvenog krsta Valjevo, najavio da će zajedničkim delovanjem svih partnera na projektu prevencije širenja HIV infekcije u našem gradu biti omogućeno veće testiranje nego što je to bilo prethodne godine.
“Očekujemo da ćemo upotrebiti 50 testova koji su nabavljeni iz projekta. Crveni krst je organizacija sa najvećom volonterskom bazom. Nama je program prevencije širenja HIV infekcije i očuvanja reproduktivnog zdravlja od velikog značaja. Naši volonteri taj program vole, smatraju ga interesantnim, nekako se u sopstvenom okruženju lako etabliraju kao nosioci znanja i nama je cilj da se taj trend nastavi. Važan nam je teroetski okvir, da naši vršnjački edukatori (u)poznaju bolest, ali nam je važno da ovladaju komunikacijskim veštinama, i da te informacije koje su od značaja na valjan i razumljiv način prenesu svojim vršnjacima”, naglasio je Aleksandar Tomić.
Danas, 1. decembra, na Svetski dan borbe protiv HIV-a/AIDS-a, osim testiranja i početka obuke vršnjačkih edukatora, Crveni krst je u saradnji sa Omladinom JAZAS i ostalim partnerima na Grdskom trgu sproveo aktivnosti podele prezervativa i edukativnog materijala, razgovaralo se sa mladima o prevenciji, a u Medicinskoj školi upriličeno je predavanje ginekologa dr Dušana Antonića.
Prema zvanično dostupnim podacima, u Srbiji je krajem 2021. godine živelo 3.045 osoba kojima je dijagnostikovana HIV infekcija, a procenjuje se da u našoj zemlji još 550 osoba nije znalo da je inficirano HIV-om. Od 152 dijagnostikovane osobe inficirane HIV-om, u periodu od januara do 27. novembra 2022. godine, 62 osobe su iz Beograda (41%), 56 je iz Vojvodine (37%), a nešto malo više od petine je iz ostalih okruga centralne Srbije (34 osobe, tj. 22%). Registrovano je 18 puta više muškaraca u odnosu na žene (144 muškaraca i osam žena). Većina dijagnostikovanih HIV pozitivnih osoba je uzrasta od 20 do 49 godina (134 osobe tj. 88%), odnosno skoro svaka treća osoba je uzrasta od 20 do 29 godina (44 osobe tj. 29%). Najmlađa osoba kojoj je dijagnostikovana HIV infekcija ima 22 godine, a najstarija 70 godina.
Od 33 prijavljene osobe obolele od AIDS-a u periodu januar – novembar 2022. godine, 31 su muškarci. U Beogradu je registrovano 10 slučajeva obolevanja od AIDS-a (30%), dok je na teritoriji Vojvodine notirano 13 slučajeva AIDS-a (39%). Najviše obolelih od AIDS-a registrovano je u uzrasnoj grupi od 30 do 49 godina (23 osobe tj. 70%), ali je obolevanje registrovano i kod četiri osobe dobi od 20 do 29 godina, odnosno uzrast obolelih se kretao u opsegu od 24 do 70 godina.
Od ukupno registrovanih šest osoba umrlih od AIDS-a u periodu januar-novembar 2022. godine, dve osobe (71%) su iz Beograda, a ostale su sa teritorije Srednjebanatskog, Kolubarskog, Raškog i Nišavskog okruga. Svi umrli su muškarci uzrasta od 25 do 68 godina, od kojih su dve osobe prijavile heteroseksualni način transmisije. Smrtni ishodi registrovani su unutar mesec dana od trenutka dijagnostikovanog nosilaštva anti-HIV-antitela i obolevanja od AIDS-a u 2022. godini.