Bećkovićeva skazanja u Kamenom bukvaru

Početkom nedelje u avliji čestite porodice Petrovića u Paštriću, kako je u svojoj pozdravnoj besedi oslovio naše domaćine književnik Radovan Beli Marković, održana je promocija Kamenog bukvara. Ideja o Kamenom bukvaru potekla je baš od književnika Belog Markovića, a inspiracija od knjige epigrafa u objavljivanju “Sto mojih portreta” akademika Matije Bećkovića. Na kamenim gromadama pažljivo postavljenim ispred ulaza u Muzej kamena, koji je u okviru domaćinstva Petrovića osnovan pre desetak godina, uklesani su epigrafi koje je Matija Bećković posvetio duhovnim gromadama srpskog naroda. Za sada, tu su zapisi posvećeni Tesli, Njegošu, Desanki Maksimović, Ljubi Popoviću, Milovana Danojliću i Petru Pajiću.

Književnik Radovan Beli Marković besedi na promociji Kamenog bukvara u Paštriću

Lep povod okupio je i zanimljive goste, od časnog oca Arsenija, akademika Bećkovića, književnika Radovana Belog Markovića, glumca Petra Božovića, naše Zagorke Stojanović čuvene po izradi tapiserija i po tome što je stan u centru Beograda zamenila za seosku kuću u Rakarima gde sada živi, preko vajara, litografa i kaligrafa, profesora beogradskih univerziteta,direktora beogradskih klinika i ovdašnjih preduzeća, do predstavnika lokalne samouprave, novinara i Pecinih najbližih komšija, prijatelja i saradnika.

Epigraf sa Bećkovićevim stihom posvećenim Desanki Maksimović: “Mrtva ćuti, čeka najveću tajnu”

“Taman kada smo pomislili da su u rijaliti blatu do glavčina se zaglibila kola srpske kulture Matija Bećković nas je knjigom “Sto mojih portreta” pozvao na izdig do visokog proplanka sa ulištem od stotinu trunki čiste poezije, trepetnih reči kao ono ti pčele medljike ili “tip o nebu besmislene zvezd”, kako bi to rekao Crnjanski”, započeo je svoje kazivanje u Paštriću književnik i glavni urednik Kamenog bukvara, Radovan Beli Marković. “Knjiga ova Matijina, srpski ovaj pametnjik imadeše prosejanja i kroz retko i kroz često tako da u njojzi ne ostade ni čete ni reze koja se ni na hartiji ne drži kao u kamenu, otuda i njijezina objava u kamenu, nešto što se očekivalo upravo ovde, može biti u Petrovića avliji na pristranku zavičaja i odsutnog položaju Vojvode Mišića. To je i razlog više da oslušnemo kamen po kamen, koji inače treba osluškivati, i da sa ovog kamenja kao naforu uzmemo štogod od nedeljivog i nepotrošivog dobra srpske reči u Matijinom skazanju”, poručio je u Paštriću Radovan Beli Marković.

Muzej kamena u Paštriću (foto: Darko Despotović)

Akademik Matija Bećković priznao je da nikad nije pomislio da će dobiti kameni bukvar, pa, čak, kad se to dogodilo da još uvek ne veruje.

“Nisam uopšte ovaj kraj vezivo sa kamenom, to su tako divne šume, divni predeli. Nisam ni znao da je ovo postojbina kamena, a kamoli, kako sam ovde čuo, da nema dva ista kamena i da ima Muzej kamena i da ima čovek koji je ispisao stihove na kamenju, a da sam to pomislio možda bih bio škrtij u tom što pišem, tako da ne znam šta bih pre istakao  – tog čoveka, tu priču u kamenu ili sve to što se kasnije na tome nadzidalo i da smo se mi našli ovde na ovom mestu u jednoj svečanosti za koju ja verujem da nigde više ne postoji u svetu”, rekao je, tom prilikom, Matija Bećković.

Polako se zaokružuje projekat vezan za Muzej kamena, predočio je domaćin Predrag Peca Petrović.

“Muzej u Paštriću je višeznačajan, pored osnova geologije, šta su to magmatsko sedimentne i morfološke stene, koje su to sirovine, kako se obrađuje kamen, koje stene imaju kod nas, koji minerali i kristali… došli smo do toga da danas ovde vidimo delo litografa. Došli su litografi iz Novog Sada, kaligrafi, slikari, vajari… Svi oni koji nešto rade u kamenu”, rekao je Peca Petrović dodavši da je to mali doprinos Muzeja kamena u Paštriću u nastojanjima da se odužimo duhovnim gromadama Srbije.

Nakon promocije Kamenog bukvara koja je propraćena i raznovrsnim kulturnim sdržajima, familija Petrović je domaćinski ugostila prisutne, a držeći zdravicu Peca se našalio rekavši da “ovde niko od nas nije baš u vinklu” što je naišlo na opšte odobravanje.

Nakon zvaničnog dela promocije Kamenog bukvara u Paštriću

Posmatrana sa aspekta globalne potrošačke histerije i opšteg moralnog posrnuća, složićemo se da nije u vinklu neko ko zarad kulture i srpske duhovnosti na svom imanju o svom trošku ugosti stotine ljudi, a nismo baš u vinklu i svi mi koji smo pristigli iz Beograda, Novog Sada, Valjeva, pa i Čikaga da bi u Paštriću prisustvovali neponovljivom druženju u slavu duhovnostii i trajanja.

Milena Kuzmanović

Facebook komentari

About REDAKCIJA VALJEVSKA POSLA

Početkom 2016. godine sa radom je počeo novi gradski portal na adresi www.valjevskaposla.info, koji je za vrlo kratko vreme, zbog svoje nepristrasnosti i objektivnosti, zabeležio izuzetnu posećenost i zadobio naklonost građana Valjeva. Cilj portala nije samo objavljivanje vesti, već i interakcija sa sugrađanima kroz različite sadržaje.