Nedozvoljene koncentracije bora, natrijuma i gvožđa u bunarima u blizini bušotina u Lukavcu i Šušeoci

Advokatska kancelarija Sretena Đorđevića, pravnog zastupnika porodica iz sela valjevskog kraja okupljenih u Narodni pokret “Marš s Kolubare”, dobila je zvaničan izveštaj analize uzoraka vode uzetih kod istražnih bušotina broj 4 i 22 u selima Šušeoka i Lukavac, kao i iz bunara Cvetka Jovanovića, Dragana Tadića i Radivoja Jovanovića, koji žive u blizini tih bušotina. Analize koje je radio Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Univerziteta u Beogradu, pokazale su da su ove vode opterećene nedozvoljenim koncentracijama, pre svega, bora, natrijuma i gvožđa. Bušotine 4 i 22 nastale su u sklopu istraživanja nalazišta litijuma i bora u dolini Kolubare od strane kompanije LithiumLi Balkan, koja se povukla sa ovog terena, i kompanije Euro Lithium, čije su istražne radnje još u toku.

Voda-iz-bunara

Voda iz bunara Cvetka Jovanovića / Foto: Valejvska posla

Rezulatati analize Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju pokazali su da su količine bora u svim posmatranim uzorcima vode veće od 10 do 100 puta. Primera radi, granične vrednosti ovog elementa u pijaćoj vodi po standardima Evropske unije su 1.500 mikrograma po litru, a u bunarskoj vodi Dragana Tadića u Šušeoki izmerena koncentracija bora iznosi 7.322  μg/L. U uzorku vode uzete iz bare pored bušotine broj 22 u Lukavcu, koncentracija bora je 107.900 μg/L, dok je koncentracija bora u vodi uzetoj pored bušotine broj 4 u Šušeoki 56.230 μg/L, što su velika prekoračenja dozvoljenih vrednosti.

Prema usvojenim standardima voda u prirodi koja se klasira u vodu I kategorije ne sme imati koncentraciju bora veću od 300 μg/L, a voda najlošijeg kvaliteta, V kategorije, ima koncentraciju ovog elementa preko 2.500 μg/L.

Dr Dragana Đorđević, naučna savetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Beogradskog univerziteta kaže da rezultati analiza jasno ukazuju na veliko prisustvo štetnih elemenata po živi svet i prirodno okruženje.

“Ono što iz iskustva znam je da i u Jadru cure bušotine u kojima imaju te i veće količine bora, negde čak i manje. Ima i dosta natrijuma i sve se suši oko tih bušotina, ništa ne uspeva. Njiva koja je plodna, koja buja, ima bušotine i oko bušotina u prečniku negde oko 20 metara je sve prazno, ne raste ništa! U Jadru meštani stalno nalaze uginule srndaće”, rekla je dr Dragana Đorđević napominjući da u Jadru ima oko 500 bušotina, a u dolini Kolubare za sada oko 35.

Ona je skrenula pažnju na to da nam se pričaju priče o ekološkim rudnicima, a da je nepoprvaljiva šteta napravljena još u fazi istraživanja.

“Oni su dozvolili da te toksične vode, te rudničke vode koje se nalaze oko rudne stene, sada izlaze napolje. Znači, bušotine su neobezbeđene i kada oni odu te vode će nastaviti da izlaze. Jasno je da su oni napravili nepopravljeve štete u fazi istraživanja, a zamazuju nam oči pričom kako će biti ekološki i zeleni rudnici”, istakla je dr Dragana Đorđević .

Facebook komentari

About MILENA KUZMANOVIĆ

Novinarka sa diplomom Fakulteta Političkih nauka u Beogradu. Karijeru započela u Radio Valjevu gde je prošla put od novinara-pripravnika, urednika do v.d. direktora. Pisala i za valjevski nedeljnik "Napred". Od 2011. godine dopisnica je redakcije RSE. Trenutno radi kao dopisnik N1. Za portal Valjevskaposla.info piše od 2018. godine.