Ostavke zbog “estradizacije” valjevskog Jazz Festa!

Aleksandar Urošević i Miodrag Pešić podneli su ostavke na mesta predsednika i člana Saveta Valjevo Jazz Festa. Oni su na konferenciji za medije obrazložili da je sa gradskim rukovodstvom došlo do razmimoilaženja oko poimanja koncepta samog Jazz Festivala i njegove budućnosti, kao i da nisu mogli da prihvate predlog gradonačelnika Lazara Gojkovića i člana Gradskog veća za pitanja kulture Nenada Patijarevića da Milan Đurđević, frontmen grupe “Neverne bebe”, bude umetnički direktor Valjevo Jazz Festa. Urošević i Pešić su novinarima izneli da je njihov predog bio Ivan Teofilović, prodsetili su šta je sve urađano otakako su oni u Savetu festivala i predočili koje su imali planove za razvoj Jazz Festa. Oni su takođe podsetili da je Milan Đurđević već bio Umetnički direktor festivala pre dve godine i da im je na osnovu tadašnjeg iskustva poznat njegov koncept “estradizacije” ovog tradicionalnog Jazz festivala, te da oni u svemu tome neće učestvovati. 

Sa današnje konferencije za medije: Aleksandar Urošević, Ivan Teofilović i Miodrag Pešić

Alaksandar Urošević, koji je podneo ostavku na predsednika Saveta valjevskog Jazz Festa, rekao je da koncept festivala, koji su (g)radili sa Ivanom Teofilovićem, “nije konzumerski”, kao i da je koncept Milana Đurđevića totalno suprotan od njihovog.

“Gradonačelnik je insistirao da pokušamo da naravimo vid saradnje, jer je hteo da sadrži Pešića i mene u Savetu, a da Milan bude Umetnički direktor. Hteli smo da prstanemo na tu opciju ako se formira institucija umetničkog saveta isključivo sa ljudima od integriteta, gde Milan Đurđević može da bude Umetnički direktor, ali da se uspostave pravila kako sve to treba da funkcioniše. Od člana Gradskog veća zaduženog za kulturu Nenada Patijarevića saznali smo da Milan Đurđević nije hteo takav način organizacije i onda smo mi podneli ostavke”, pojasnio je Aleksandar Urošević.

Aleksandar Urošević

Urošević je kazao da su njegova i Pešićeva ostavka potpuno nebitne, da je njihov zadatak bio čuvanje tradicije i unapređunje Jazz Festa, ali ne tako da se podilazi publici. Naglasio je da ne mogu da podrže koncept “estradizacije” festivala koji ima tradiciju dugu 36 godina i po kojem je naš grad nadaleko prepoznatljiv.

“Došli smo ovde iz jedne čiste iskrene ideje, koju ako ne možemo da realizujemo mi ne možemo da učestvujemo u tome. Cilj je da se napravi neki balans, da ovaj festival ostane umetnički festival, jer od 365 dana neka 363 dana bude estrade, ali da makar 2 ili 3 dana bude umetničke muzike. Ne možemo da podržimo taj koncept estradizacije i popularizacije. Onaj ko se bavi decom i ko radi sa decom može da vidi koliko je to opasno, može da vidi koliko ta muzika i ta “treš” kultura upropašćava generacije. Hteli smo da uložimo energiju u decu, planirali izvrsne i kvalitetne radionice, da uključimo narod. Jazz publika i publika klasične muzike idu sa obrazovanjem i ta publika se ne rađa, nego se stvara”, istakao je Urošević i dodao da se u potpunosti slaže sa Aristotelovom rečenicom da muzika ima moć da oblikuje karakter.

Miodrag Pešić

Miodrag Pešić, član Saveta u ostavci, u kratkom obraćanju novinarima istakao je šta smatra jedino važnim u celoj ovoj priči.

“Važan je Jazz i muzika. Ako se nešto pokvari u vezi ovoga, jedino će mi biti žao muzike i muzičara koji su nam ostavili tu muziku u nasleđe”, kazao je Pešić.

Na konferenciji za medije govorio je i Ivan Teofilović, koji je bio kandidat Saveta za Umetničkog direktora Jazz Festa. Teofilović je predočio šta je urađeno za prethodna dva festivala i predstavio ideju o dugoročnoj strategiji čije je sprovođenje prekinula pamdemija korona virusa. Istakao je da se Valjevo Jazz Fest povezao sa festivalima u Mađarskoj, Rumuniji, Makedoniji, kao i sa muzičkim akademijama u Pijaćenci i Minhenu.
“Cilj je bio da se u godinama koje dolaze posvetimo što više edukaciji naših mladih i njihovo uključivanje u organizaciju samog Festivala, ne bi li za njega imali publiku za 10, 20 i 30 godina. Delimično smo uspeli da ostvarimo cilj da valjevski Jazz Fest bude svojevrstan kanal za izvoz naših muzičara u insotranstvo. Ove godine Peđa Milutinović je trebalo da predstavlja Valjevo Jazz Fest i Srbiju na festivalima u Mađarskoj i Makedoniji. Planirane su brojne radionice. Prošle godine je Fredi Stanisavljević, bend lider našeg nacionalnog Big Benda, trebalo da održi radionicu, kao i lider mađarskog nacionalnog Big Benda. Rezultat toga trebalo je da bude Valjevo Jazz Fest Omladinski Big Bend, kao naša svojevrsna produkcija koja bi zatvarala festival. Jedan od dugoročnijih ciljeva bio je i da se u saradnji sa Muzičkom školom napokon otvori Jazz odsek”, kazao je Ivan Teofilović.

Ivan Teofilović

Teofilović je izneo stav da treba praviti jak festival, koji će za 5 godina biti prepoznat isključivo po vrhunskom programu i vrhunskoj muzici, a ne po zvezdama koje svi znaju.
“Imao sam privilegiju da sviram po brojnim festivalim u inostranstvu i da iz prve ruke gledam bendove koji tek postaju Jazz zvezde. Imao sam priliku da im lično ispričam da tamo negde u Srbiji ima grad, čije ime oni ne mogu da izgovore, već 36 godina ima Jazz Festival. Svi su bili iznenađeni i svi su vrlo radi da dođu i dalje promovišu sam Festival u inostranstvu. To ne bi bio slučaj da dovedete zvezdu koju ćete platiti 10.000 evra, kojoj će Valjevo biti samo jedna u nizu “tezgi” koju neće ni zapamtiti”, kazao je Teofilović.
Kao argument protiv dovođenja velikih zvezda i koncepta komercijalizacije festivala Teofilović je naveo primer Pančevačkog festivala gde su dovođena velika imena Jazz muzike i da prvi put kad se desilo da budžet festivala nije bio dovoljno veliki, da je potpuno zaboravljen.
Upitan od strane novinara šta je konkretno bila “estradizacija” Jazz Festa, kada je pre dve godine festivalom rukovodio Milan Đurđević, Teofilović je odgovorio: “Uz dužno poštovanje svih ljudi koje ću pomeniti, meni je Gibonni kao pop pevač prosto deo estrade, MVP je bend koji sam ja pomogao da se podigne, svirao sam godinama u tom bendu. Nemam ništa protiv MVP-ja i Baneta Lalića, ali ne na Jazz Festivalu. To je pop muzika za estradu i to prosto ne pripada Jazz Festu. Nameće nam se mišljenje da bez neke velike zvezde nema Jazz festivala. Kad se ovde kaže velika zvezda, sigurno se ne misli na nekog Jazz muzičara, već to mora biti neko ko definitivno pripada više estradnom nego umetničkom miljeu”. 
Celokupan tekst obrazloženja ostavki Aleksandra Uroševića i Miodraga Pešića, umetnički rezime Ivan Teofilovića koji je bio predložen za umetničkog direktora valjevskog Jazz Festa, kao i predlog plana i vizije za razvoj  ovog festivala može se pogledati putem sledećih linkova:
Predlog strategije – https://gofile.io/d/XUy9Eb
Portfolio Ivana Teofilovića – https://gofile.io/d/t0SRon
Izveštaj poslednjeg održanog Valjevo Jazz Fest-a – https://gofile.io/d/z67knj
Facebook komentari

About Marija Petrović - Marković

Iako po struci diplomirani novinar, novinarstvom se bavi iz ljubavi honorarno, na „hajdučki i uskočki" način iz sfere kulture, gde joj je radna matica. Kao student novinarstva krajem 1999. godine počela da radi u informativnoj redakciji Vujić televizije Valjevo (VTV), čiji je deo novinarskog tima bila 4 godine. Potom bila novinar-urednik u informativnoj redakciji Regionalne Televizije Valjevo (TVA) skoro 2 godine. Tokom 2004. i 2005. godine živela u Londonu i u tom periodu imala novinarsko mentorstvo na Channel 4 News od strane poznate britanske novinarke Darshne Soni. Po povratku iz Londona kratko vreme bila u informativnoj redakciji TV B92. U okviru projekta TV Training bila stipendista Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, a potom i stipendista Fondacije Konrad Adenauer. Njeni tekstovi objavljivani su u nedeljniku „Napred“, „Reviji Kolubara“ i „Tešnjarskom glasonoši“. Od osnivanja portala valjevskapola.info 2016. godine radi kao novinar-urednik ove medijske kuće. Autor je više projekata, među kojima su "Da Valjevo prodiše", "UdahnimO2", Vazduhograf" i drugi, koji se na portalu Valjevska posla podrobno bave problemom aerozagađenja u Valjevu od 2017. godine.