Pokrenuta inicijativa za zabranu prodaje samoniklih gljiva na pijacama i javnom prostoru!

Da je lakomislenost ljudi dostigla vrhunac u izuzetno bogatoj i rodnoj gljivarskoj godini, kakvu pečurkari ne pamte poslednje dve decenije, svedoči nedavni slučaj teškog kolektivnog trovanja gljivama kupljenim na Šabačkoj pijaci, zbog čega je životno ugroženo destak ljudi. Upravo da se takvi incidenti više ne bi dešavali i da bi se takvi nemili događaji sprečili, Mikološko-gljivarski savez Srbije pokrenuo je inicijativu da se zabrani prodaja samoniklih gljiva na pijacama i na otvorenom prostoru. Na temu prodaje samoniklih pečuraka na valjevskim pijacama, zakonskoj regulativi kojom je ta oblast (ne)uređena i preporukama Mikološko-gljivarskog saveza, razgovarali smo sa Mihailom Birčaninom, predsednikom Izvršnog odbora Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, Biljanom Pavlović, direktorkom JKP “Polet” koje gazduje valjevskim pijacama i Sašom Ivanovićem, komunalnim inspektorom. Naši sagovornici uputili su apel građanima Valjeva da budu oprezni i da ne kupuju gljive bez deklaracije o vrsti i poreklu robe. Najavljena je i pojačana kontrola prodaje gljiva na pijacama, a beračima pečurki poručeno je da mogu lako da se obuče za dobijanje sertifikata sa zvanjem gljivar, jer tako jedino mogu biti sigurni u svoje znanje o pečurkama.

Stara-pijaca-1

Stara zelena pijaca / Foto: Valjevska posla

Mihailo Birčanin, predsednik IO Mikološko-gljivarskog saveza Srbije, krovne organizacija u našoj zemlji, čije su 24 članice pokrenule inicijativu o zabrani prodaje samoniklih gljiva na pijacama i javnim prostorima, istakao je važnost rada na podizanju svesti i upoznavanja ljudi sa rizicima koje branje, prodaja, kupovina i konzumiranje otrovnih pečuraka nosi sa sobom. Prema njegovim rečima, svest o branju gljiva mora da se dovede na najveći nivo, preko nadležnih državnih organa i službi, na način kao što je to urađeno u zapadnim zemljama.

“Više puta sam i sam na našoj pijaci imao priliku da vidim da se prodaju otrovne gljive, skretao sam pažnju i te gljive su bile uklonjene. Ljudi moraju da imaju znanje i da to svoje znanje sertifikuju kako bi mogli prvo da idu da gljivare, a posle da te iste gljive mogu da prodaju na bezbedan i adekvatan način. Mikološko-gljivarski savez Srbije izdaje gljivarske sertifikate i svi zainteresovani mogu da nam se obrate. Mi ćemo da ih obučimo i kasnije kada ti polaznici budu spremni, polagaće ispite na nekoj od naših gljivarskih manifestacija, kojih ima 24 u Srbiji. U gljivarenju nema “nisam siguran”! Mora da znaš, mora da se zna! Ako nisi siguran, ako ne znaš, apsolutno se ne sme koristiti gljiva. Oprez i znanje je nešto što je najvažnije u gljivarstvu. Svakodnevno dobijam pozive od ljudi koji beru gljive i koji žele da im neko stručan prekontroliše “ulov”. To su odgovorni ljudi koji ne konzumiraju gljive ako imaju i najmanju sumnju u ono što su ubrali”, kazao je Mihailo Birčanin poručivši početnicima da ne uče putem interneta, nego uz nekoga ko je iskusan, jer “samo se na taj način ulazi u gljivarski svet”.

Mihailo-Bircanin-2

Mihailo Birčanin, predsednik IO Mikološko-gljivarskog saveza Srbije / Foto: Valjevska posla

Birčanin je podsetio da je Valjevo godinama bilo u samom vrhu crne liste gradova gde su se najviše ljudi trovali pečurkama. Najčešći uzrok trovanja je konzumiranje otrovne gljive zavodnice koja, kako je istakao, samo neukima liči na jestivu lisičarku.

Sreća, zadnjih godina smo se malo popravili na toj crnoj listi gradova sa najvećim brojem trovanja pečurkama. Poslednje 2-3 godine nije bilo nekih ozbiljnijih slučajeva”, napomenuo je Mihailo Birčanin.

Biljana-Pavlovic

Biljana Pavlović, direktorka JKP “Polet” / Foto: Valjevska posla

Direktorka JKP “Polet” Biljana Pavlović ukazala je da član 37 Odluke o pijacama propisuje da se na pijacama mogu prodavati samo kultivisane pečurke, šampinjoni i bukovače, u originalnom pakovanju, pregledane od strane nadležnih inspekcijskih službi, ali da je najveći problem što u Srbiji taj postupak i “put od šume pa do pijace” nije zakonski regulisan.

“Ne postoji propis ko može da bere gljive, ko te gljive nakon branja kontroliše i, ono što je najbitnije, ko na kraju može da ih prodaje na pijacama. Ja zbog toga apelujem na naše građane da ne kupuju gljive bez deklaracije o vrsti i poreklu robe, da se ne bi događali incidenti kao što se događaju sirom Srbije. Jako je bitno reći da veoma mali broj ljudi, ne samo u Valjevu, nego i u Srbiji, ima sertifikat o položenom ispitu za zvanje gljivar. Mi imamo dobru saradnju sa Komunalnom inspekcijom i nije problem skloniti ljude koji prodalju gljive na valjevskim pijacama, ali oni se vrate nakon sat-dva vremena i nađu svoje kupce na drugim javnim prostorima. Suština je da podignemo svest ljudi o celom problemu i da ih upoznamo sa rizicima i posledicama koje mogu snositi”, rekla je Biljana Pavlović.

Sasa-Ivanovic-Komunalni-isnpektor

Saša Ivanović, komunalni inspektor / Foto: Valjevska posla

Komunalni inspektor Saša Ivanović, najavio je da će Komunalna inspekcija u narednom periodu vršiti pojačanu kontrolu prodaje gljiva na ovdašnjim pijacama. Napomenuo je da je kontrola i do sada vršena, ali da se na terenu dešavalao da te prodavce najviše brane mušterije koje kupuju od njih gljive, jer im je to uglavnom jedini način da dođu do pečuraka.

“Dok u državi ne bude napravljen neki krovni zakon, kome će se i gradske odluke prilagoditi, nama jedino ostaje da vršimo te pojačane kontrole i da te prodavce sklonimo sa pijace. U najgorem slučaju oduzmemo im robu. Utisak koji sam stekao radeći na terenu je da su ti ljudi koji prodaju gljive sigurni u sebe, ali niko nema sertifikat da je gljivar. Rešenje se u svakom slučaju mora naći. Krovni zakon mora to da pokrije, da omogući ljudima koji vole da konzumiraju gljive i onima koji prodaju gljive, da to rade nesmetano”, kazao je Saša Ivanović.

 

Najotrovnije gljiva na našim prostorima: 

 

M.P.M.

Facebook komentari

About REDAKCIJA VALJEVSKA POSLA

Početkom 2016. godine sa radom je počeo novi gradski portal na adresi www.valjevskaposla.info, koji je za vrlo kratko vreme, zbog svoje nepristrasnosti i objektivnosti, zabeležio izuzetnu posećenost i zadobio naklonost građana Valjeva. Cilj portala nije samo objavljivanje vesti, već i interakcija sa sugrađanima kroz različite sadržaje.